Koningin Julianabrug

Koningin Julianabrug ta un brùg di 56,4 meter di altura. E ta pasa over di Bahia di Santa Ana na Willemstad, kapital di Kòrsou i ta konektá Punda i Otrobanda ku otro. E brùg a habri dia 2 di mart 1974 pa tráfiko i ta wòrdu ofisialmente inougurá pa gezaghebber Kibbelaar dia 30 di aprel 1974.[1][2] E brùg a wòrdu trahá pa konektá e 2 bandanan di siudat na otro, asina tráfiko baiendo di parti ost pa parti wèst i kontrali no mester pasa rònt di e Bahia di Schottegat. Esaki mester a sosodé ora e brùg di ponton, Koningin Emmabrug, pèrdè funshon di brùg di tráfiko.

Koningin Julianabrug
road bridge, steel bridge
Fecha di fundashon òf kreashon1974 Editá
Nòmber duná diJuliana di Hulanda Editá
PaisKòrsou Editá
Situá naWillemstad Editá
Koordinatonan geográfiko12°6′40″N 68°55′54″W Editá
Apertura ofisial1974 Editá
Ta krusaBahia di Santa Ana Editá
Map
Trayekto di e brug segun e diseño original di 1959, traha den e 'Overzichtskaart Willemstad e.o.' schaal 1:10.000, 5 november 1954. (Archivo DOW)

Kaida di brùg editá

Riba djaluna 6 di novèmber 1967 a sosodé algu ku a marka historia di Kòrsou. Riba e dia aki e brùg ku tabata den konstrukshon a kai. Esei a bai huntu ku un zonido hopi fuerte ku por a tendé den e barionan den bisendario i mas leu. Durante di konstrukshon di e pida na e parti di Punda, e brùg a kita for di kaminda e tabata pegá na tera i a kai den bahia di Santa Ana. Un parti di e brùg a keda riba tera i e otro parti a kai den e bahia. Na e momentu di e tragedia akí ,15 trahadó ku a bira viktima tabata trahando riba e brùg.[3]

A kuminsá ku un reskate pa por a buska e viktimanan. Riba e mesun dia a logra saka 9 kurpa, i dia 10 di novèmber e otro 6. Seis otro trahadó ku tabata na tera a logra skapa di e tragedia.

Kiko ta e kausa di e kaida di brùg no ta konosí, pero tin yen di spekulashon.

Notisia di Polygoon tokante e konstrukshon i apertura

Un di e teoria di spekulashon ta ku e fundeshi tabata dèbil dor di e àwaseru ku a kai. Un otro teoria ta bisa ku lo tabatin un defisiensia den ankermentu di e brùg. Tambe tin hendenan den bisendario ku ta bisa ku nan tabata tende zonido di heru ku tabata keña den anochi. A tuma muestra di e heru di e brùg pa manda Hulanda. Te ku awe nan no a tende nada mas.

Despues a kuminsá pensa un plan pa rekonstrui e brùg. Esaki a tuma lugá na aña 1969. E biaha aki a kuminsá na tur dos banda, tantu Punda komo Otrobanda pa topa otro meimei riba bahia di Santa Ana. Gobièrnu hulandes i esun di Antia a finansia e proyekto. Na aña 1971 a finalisá e trabou. Dia 2 di mart 1974 a habri e brùg pa tráfiko di motor por pasa riba dje.

Promé ku subi brùg na e via "Don Romulo Bethancourt Boulevard" ku ta keda na part wèst, por mira e monumento ku a konstruí na memoria di tur e trahadónan ku a pèrdè nan bida laborando riba e brùg.

E monumento akí ta un diseño di e arkitekto Alberto Badaracco (1930-1999). E desvelo di e monumento aki a tuma lugá 6 di novèmber 1974 den presensia di famia di e viktimanan, dignitario i otro sobrebibientenan.

Mira tambe editá

Link eksterno editá


  Mira tambe e kategoria Koningin Julianabrug, Curaçao di Wikimedia Commons pa mas dato mediatiko tokante di e tema aki.