E artíkulo aki ta skirbí na papiamentu. Lo ta apresiá si por mantené e artíkulo aki na estilo di papiamentu.


Willem Manuel (Shon Wein) Hoyer (☆ 17 di yüni 1862 na Willemstad - † 30 di yüli 1953 na Kòrsou) tabata un poeta, eskritor, músiko, kompositor i historiadó di Kòrsou. E ta konsiderá un di e pioneronan di e literatura skirbí na papiamentu den e époka promé ku di dos guera mundial.

Biografia editá

Willem Hoyer a nase i lanta den bario di Scharloo komo yu di Michael Godfried Hoyer i Juzeline Da Costa Gomez.[1] E tabata traha komo ofisinista na e empresa Charles Jutting & Zonen den Keukenstraat na Punda.

Ku 25 aña Hoyer ta kuminsa skirbi i a produsí masha hopi artíkulo di balor históriko i literario den prensa lokal, manera den La Prensa i La Union. Hopi promé ku Luis Daal, e tabata defende na 1915 su lenga materno papiamentu den e revista semanal La Cruz, komparando su desaroyo ku esun di franses, spaño i italiano ku a yeg'i evolua di latin antes di bira idioma moderno. Usando papiamentu komo base e ta publiká na 1918 su listanan di palabra i diálogo; entre otro e listanan papiamentu - hulandes, ingles i papiamentu - spaño, hulandes. E listanan, ku tabata akompaña tambe pa un introdukshon gramatikal na papiamentu, a wòrdu publiká múltiple bes.[2] Na 1980 a revisá e di shete edishon, añadiendo anotashonnan i konvertiendo su ortografia den esun fonológiko di Antoine J. Maduro.[3]

Hoyer a kompone diferente kantika, entre nan un marcha di difunto i kantikanan pa okashonnan spesífiko, manera "Canto a pueblo" na okashon di e hubileo di oro di emansipashon dia promé di yüli 1913.[4][1] Algun di su kantika a aparese den "Bam Canta", un kolekshon di kantika publiká pa Nilda Pinto na 1948. Un di su poesianan mas konosí tabata Balor di un sen.[2] E poesia a sali den 'Voz di Pueblo' na 1916 bou di e nòmber Triumfo di un sen. El a kontribuí komo músiko i kompositor ku métodonan pa outoestudio pa kitara i piano, ku a keda publiká na 1887 i 1897.

Komo historiadó e tabata konosí pa su álmanak (Almanaque de Curaçao), un buki ku yen di data i informashon interesante pa sa tokante Kòrsou i personanan di Kòrsou i Hulanda. E álmanak anual, di kual e tabata redaktor di 1920 te 1952, a mira mas ku trinta edishon. Tambe el a produsí un mapa históriko di Kòrsou ku, poní den un leishi, tabata kolga den varios kas riba e isla.[1]

Shon Wein tabata miembro di Sentro Sosial Katóliko na Saliña Abou i Sosiedat Bolivariana di Panama. El a kasa ku Antonia Clemence Felipa i ta tata di tres yu hòmber. Na 1954 su yu Horacio Hoyer (1904-1987) tabata fundadó di Radio Hoyer, e promé radioemisora pa transmití na papiamentu. Bou di redakshon di su yu Augustin Hoyer ta saka dos buki di Hoyer despues di su morto.

Honor editá

Na 1946 Hoyer ta wòrdu rekonosí ku un kondekorashon real komo "Kabayero" (Ridder) den Orden di Oranje-Nassau.[5] Na 1959 ta duna un kaya den bario di Brievengat su nòmber, e Kaya Willem Hoyer.[6]

Obranan (selektá) editá

  • Papiamentu i su manera di skirbié (1918)
  • Algun pagina tuma fo'i historia di Curaçao (1933), Drukkerij Scherpenheuvel, Kòrsou
  • Lista di palabra i diálogo (1918, (7)1980).
  • Almanaque de Curaçao (1920-1952)
  • De muntsoorten op Curaçao (1936), Mercantil, Kòrsou
  • Historia di Curaçao (1941, 1948)
  • Vocabulario Papiamento (1946), Bethencourt, Kòrsou
  • Vocabulary and dialogues, English-Papiamento-Dutch (1948), Hollandsche Boekhandel, Kòrsou
  • A little guide English-Papiamento-Netherlands (1949)
  • El Libertador Simon Bolivar (1952)
  • El Almirante Luis Brion (1953)
  • EI General Manuel Piar (1953)
  • Corsow di otro tempu (1969)
  • Kiko bo sa di Corsow (1974)
  • Asina Korsow a nase (1985, ku A.R. Hoyer), Curacaosche Courant, Willemstad
  • Woordenlijst en samenspraak Nederlands-Papiamentu-Spaans (1980, ku A.J. Maduro)